Teme: Građansko društvo i izgradnja mira

Glas žena za mir u Srbiji i na Kosovu

Glas zena

Na Međunarodni dan žena, civilno društvo sa Kosova i iz Srbije ujedinjeno je u pozivima za veće učešće žena u procesu normalizacije. Potpisnici su takođe izrazili zabrinutost zbog neuspeha da se rodno-specifična razmatranja uključe u različite sporazume o dijalogu, a posebno u Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije.

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana žena, 8. marta, mi dole potpisani pozivamo da se više ženskih glasova uključi u proces normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.

Rezolucija 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) posebno prepoznaje važnu ulogu koju žene imaju u promovisanju mira. Štaviše, Rezolucija 1325 takođe poziva na ravnopravno učešće žena u procesima izgradnje mira.

Globalna studija o Rezoluciji 1325 Saveta bezbednosti UN utvrdila je da je učešće žena dovelo do 20% veće mogućnosti da mirovni sporazum traje dve godine, i 35% veće mogućnosti da on traje petnaest godina.

Stoga, pozivamo na sadržajnije učešće žena u pregovorima koji se tiču odnosa između Beograda i Prištine. U više od jedne decenije razgovora u sklopu Dijaloga, vrlo malo žena je dobilo priliku da se uključi u proces.

Takođe smo zabrinuti zbog neuspeha da se rodno-specifična razmatranja uključe u različite sporazume o dijalogu i, posebno, u Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije. Postoji potreba za boljim uključivanjem rodne perspektive, kako bi se osiguralo da svaka odluka doneta u okviru procesa dijaloga, uzima u obzir specifične potrebe i zabrinutosti žena.

Žene i ženske grupe – bilo iz građanskog društva, poslovne zajednice, politike, akademske zajednice ili bilo koje druge sfere – donose posebne veštine i uvide, od koristi celokupnom procesu izgradnje mira. Takvi glasovi su takođe od vitalnog značaja za dugoročnu održivost svakog sporazuma postignutog između Srbije i Kosova.

Ako žene nastave da budu isključene iz procesa normalizacije, onda će to ići na štetu kako Srbije tako i Kosova, i samim tim na štetu izraženih ciljeva Evropske unije i njenih država članica.

Potpisnici

  1. AKTIV
  2. Belgrade Centre for Security Policy (BCSP)
  3. Center for Peace and Tolerance (CPT)
  4. Community Building Mitrovica (CBM)
  5. Centar for Democracy and Education – Valley
  6. European Fund for the Balkans
  7. European Movement in Serbia
  8. Human Rights Council – Bujanovac
  9. Dr. Jelena Lončar, Academic
  10. Lawyers’ Committee for Human Rights (YUCOM)
  11. Livrit Presevo
  12. Media Center Caglavica
  13. New Social initiative, Mitrovica (NSI)
  14. New Perspektiva
  15. NGO Be active 16
  16. Peer Educators Network (PEN)
  17. Qendra Kosovare për Studime të Sigurisë
  18. Radio Gorazdevac
  19. Radio Astra
  20. Radio Peja
  21. Rahim Salihi, Civil Society Activist, Bujanovac
  22. TV Prizreni
  23. Valon Arifi, Civil Society Activist
  24. Violeta Haxholli, Kosova Democratic Institute
  25. Voice of Roma, Ashkali and Egyptians
  26. Professor Vjollca Krasniqi, University of Prishtina
  27. Youth Initiative for Human Rights – Kosovo (YIHR KS)
  28. Youth Initiative for Human Rights – Serbia (YIHR Serbia)

Žene u medijima: Svečano objavljivanje izveštaja na Kosovu i u Srbiji

women in the media launch

Najnoviji izveštaj Inicijative za mirne promene (PCi) pod nazivom Žene u medijima, ispituje položaj žena u medijima i rodnu neravnopravnost u redakcijama u Srbiji i na Kosovu. Istraživanje predstavlja rezultate konsultacija sa blizu hiljadu medijskih profesionalaca na Kosovu i u Srbiji u okviru projekta koji Inicijativa za mirne promene (PCi) realizuje na zapadnom Balkanu pod nazivom „Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ (ALVED). Izveštaj takođe daje preporuke o tome kako odgovoriti na nalaze do kojih je ovo istraživanje došlo.

Svečanom objavljivanju izveštaja koje je održano 2. marta istovremeno u Prištini i Beogradu, prisustvovali su brojni lokalni mediji i organizacije građanskog društva, kao i predstavnici srpske kancelarije „Poverenice za zaštitu ravnopravnosti“ i britanske ambasade. Vodeće istraživačice na ovom istraživanju, Dafina Haljilji (Kosovo) i Tamara Skroza (Srbija), predstavile su glavne nalaze istraživanja. Takođe smo imali zadovoljstvo da poželimo dobrodošlicu aktivistkinji, Valjmiri Rašiti (Mreža žena Kosova), Zorani Antonijević (stručnjakinji i aktivistkinji za rodna pitanja) i gđi Majljinde Sinani Ljuljaj (zamenici ombudsmana) koje su u sklopu događaja učestvovale u panelu.

U ovom istraživanju su istaknute alarmantne brojke o položaju žena u medijima na Kosovu i u Srbiji. Naime, jedna od tri žene koje rade u srpskim medijima i jedna od četiri u kosovskim medijima bile su žrtve seksualnog uznemiravanja. Još jedna upečatljiva brojka ukazuje da je blizu 30 odsto žena koje rade u kosovskim i srpskim medijima izloženo diskriminaciji zbog svoje starosne dobi ili izgleda. Pored toga, sedam od deset žena razmišlja o promeni posla zbog nejednakosti koju trpe u medijskoj profesiji.

Vilijam Hopkinson, prvi politički sekretar u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu je prokomentarisao: „Kao što je naglašeno tokom diskusije, izveštaj nije prijatan za čitanje“. Napomenuo je: „Ako mediji ne mogu da se pozabave rešavanjem pitanja nejednakosti, društvo ne može da napreduje“. Nesumnjivo, rodna neravnopravnost u redakciji i nedostatak ženskog liderstva u medijima jačaju i održavaju štetne rodne percepcije i stereotipe.

Ambasador njegovog visočanstva, Nikolas Abot, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu rekao je: „Veoma sam impresioniran istraživanjem koje, na jednom mestu, ukazuje na niz ozbiljnih pitanja koja zahtevaju ozbiljnu diskusiju. Nadam se da su izveštaj i današnji događaj samo početak budućeg delovanja“. Abot je dodao: „Preporuke u izveštaju su veoma jasne i ostvarive. Podstičem vas da u nastavku sprovedete prateće aktivnosti, kako biste osigurali da ove preporuke budu sprovedene na delu“.

Ova istraživanja će potpomoći aktuelni rad Inicijative za mirne promene (PCi) sa medijima na Kosovu i u Srbiji i omogućiti da se preduzmu strateške aktivnosti, koje će prošiti prostor za narative koji doprinose jačanju međusobnih odnosa i promovisanju demokratije i ljudskih prava. Izveštaje sa preporukama možete detaljnije pogledati i preuzeti ovde.

Vreme je za nove konstruktivne glasove

picture from kosovo

Nakon sastanka u Gračanici, grupa organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije usvojila je sledeću zajedničku izjavu pozivajući na nove konstruktivne glasove – glasove koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasove koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da ih definišu; glasove koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.

Stalni ciklus eskalacije i deeskalacije u odnosima između Kosova i Srbije odraz je neuspeha političke mašte.

Energija uložena u suočavanje sa najnovijom krizom odvlači pažnju od hrpe gorućih pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život građana kako u Srbiji, tako i na Kosovu.

Već postoji trend da ljudi napuštaju Srbiju i Kosovo i ostale delove Zapadnog Balkana, posebno mladi. Kako se podižu nove barikade, tako se pakuju nove torbe. Vrlo malo njih će se verovatno vratiti. Budućnost naših zemalja će se živeti negde drugde.

Mnoge grupe koje se smatraju izvan spektra dijaloga Beograda i Prištine su fundamentalno ignorisane. Romska zajednica, na primer, je marginalizovana i u Srbiji i na Kosovu.

Sa izgledima da će nasilje biti izraženije nego što je to bio slučaj u celoj deceniji, vreme je da se čuju novi konstruktivni glasovi – glasovi koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasovi koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da nas definišu; glasovi koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.

Mi, dole potpisani, nastojimo da održimo kanale komunikacije koji smanjuju mogućnost nesporazuma i dezinformacija. Prečesto smo razgovarali a da nismo razumevali jedni druge, insistirajući na važnosti jednog mišljenja, istovremeno potcenjujući ili potpuno ignorišući postojanje drugog.

Mislimo da razumemo detalje problema, ali ne uspevamo da razmotrimo kako ga razumeju ili vide druge zajednice. Svi treba da budemo posvećeni tome da slušamo otvorenih ušiju i otvorenog uma.

Samo kada počnemo da delimo perspektive i percepcije naših zajednica možemo zakoračati ka zajedničkom putu ka budućnosti. Mnogi problemi sa kojima se suočavaju naše zajednice su skoro identični, ali mi retko prepoznajemo ovu činjenicu.

Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.

Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.

Budućnost Kosova i Srbije neizbežno su isprepletane, a sporazum o normalizaciji odnosa predstavlja presudan prvi korak u izgradnji boljeg sutra. Međutim, on je samo prvi korak.

Potpisnici
  1. Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)
  2. Aktiv
  3. Balkan Forum
  4. Beogradski Centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
  5. Centar za demokratiju i edukaciju – Preševska dolina
  6. Centar za interdisciplinarne studije Balkana
  7. Centar za mir i toleranciju (CPT)
  8. Community building Mitrovica (CBM)
  9. Građanske inicijative
  10. Evropski fond za Balkan (European Fund for the Balkans)
  11. Fondacija BFPE za odgovorno društvo (BFPE)
  12. Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC)
  13. Goraždevac Medijska grupa
  14. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTer)
  15. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
  16. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  17. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  18. Local Peace, Leposavic
  19. Milan Antonijević, Advokat
  20. NVO New Perspektiva
  21. Nova društvena inicijativa (NSI)
  22. NVO Integra
  23. NVO Budi Aktivan 16, Preševo
  24. NVO Livrit, Preševo
  25. Peer Educators Network (PEN)
  26. Rahim Salihi, aktivista civilnog društva
  27. Radio Peja
  28. Radio Astra, Prizren
  29. RTV KIM
  30. TV Prizreni, Prizren
  31. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  32. Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE)
  33. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  34. Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo
  35. Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija

Medijska Nagrada 2: produžen rok za prijavljivanje

Media award 2

Poštovani novinari i novinarke, urednici i urednice, studenti i studentkinje novinarstva i poklonici pisane reči,

Obaveštavamo vas da je rok za podnošenje vaših tekstova za Medijsku nagradu 2 produžen do 1. februara 2023. godine.

Pozivamo vas da napišete svoju priču o delu života koji oslikava realnost, bilo da je ona pozitivna ili izazovna, kroz prizmu multietničnosti na Kosovu i u Srbiji.

Inicijativa za mirne promene (PCi) je za ovu godinu udvostručila iznos prve nagrade u obe kategorije (audio-vizuelni i pisani format) na 2.000 evra i radujemo se vašim prijavama.

Ako imate priču koja je napisana i objavljena ranije, bilo kada u periodu od 1. januara 2022. (do 31. januara 2023), ispunjavate uslove da se prijavite za Medijsku nagradu 2.

Jedan od glavnih kriterijuma za uspešno prijavljivanje je da ove priče budu napisane na albanskom ili srpskom jeziku i da su objavljene zaključno sa 31. januarom 2023. godine (najraniji datum objavljivanja mora da bude 1. januar 2022. godine).

Za više informacija o kriterijumima za Medijsku nagradu pogledajte dokumenta u nastavku. Poziv za prijavljivanje je dostupan na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.

Media Award – Kosovo and Serbia: call for applications

Medijska nagrada – Kosovo i Srbija: poziv za prijavljivanje

Çmimi për Media – Kosovë dhe Serbi: thirrje për aplikim

Prijavljivanje se vrši onlajn popunjavanjem Google obrasca na linku: https://forms.gle/SHBtT7pVmm2unyZd8

Ukoliko imate pitanja, molimo vas da nam se obratite putem imejla na: media.award@peacefulchange.org.

Srećno! Tim Inicijative za mirne promene (PCi)

Građansko društvo stoji uz napadnutog kolegu

Serbia Kosovo joint statement

Organizacije civilnog društva sa Kosova i Srbije izrazile su podršku Miodragu Milićeviću iz NVO Aktiv kojeg je verbalno i fizički napao pripadnik specijalnih jedinica Kosovske policije u blizini prelaza Jarinje na severu Kosova.

Dana 14. novembra, Miodraga Milićevića iz NVO Aktiv fizički i verbalno je napao pripadnik Policije Kosova u blizini prelaza Jarinje. Napad je odraz pogoršane atmosfere poverenja i mirnog suživota na Kosovu i doprinosi toj atmosferi koja je primetna poslednjih meseci i koja je dostigla alarmantne razmere eskalacije povlačenjem srpskih predstavnika iz kosovskih institucija.

Nedavne aktivnosti ključnih strana koje su doprinele ovoj eskalaciji preduzete su bez dužnog razmatranja dugoročnih posledica i štete koja se može naneti osnovnom okviru za normalizaciju. Nastavak atmosfere pretnji, zastrašivanja, ponižavanja i nepoverenja samo će pogoršati ionako osetljivu situaciju.

Naše organizacije su se posvetile poboljšanju uslova za normalizaciju stvaranjem kanala između zajednica i izgradnjom poverenja kako bi doprinele dugoročnom i održivom miru. U ovom trenutku, pozivamo sve strane zainteresovane za mir u regionu da se uzdrže od govora koji zaoštrava situaciju i da koriste odnose, platforme i kanale koji prevazilaze etničke i političke podele kako bi se postiglo uključivanje, izgradilo razumevanje višestrukih perspektiva sadašnjeg konteksta i doprinelo okruženju u kojem ključni akteri preduzimaju analizirane aktivnosti imajući u vidu dobrobit svih zajednica.

Pozivamo i međunarodnu zajednicu da pokaže odgovarajuću rešenost u svom angažovanju na sadašnjoj krizi. Stojimo uz našeg kolegu g. Milićevića, i apelujemo da se incident reši u skladu sa postojećim relevantnim zakonskim okvirima.

Potpisnici:

  1. Aktiv
  2. Beogradski Centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
  3. Community Building Mitrovica (CBM)
  4. Centar za mir i toleranciju (CPT)
  5. Gradjanske incijative
  6. Evropski pokret Srbija (EMinS)
  7. Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC)
  8. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  9. Fond za humanitarno pravo Kosovo (HLC)
  10. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)
  11. Jelena Lončar, docentkinja, Univerzitet u Beogradu
  12. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  13. Local Peace, Leposavić
  14. Media Centar Čaglavica
  15. Mitrovica Women Association for Human Rights (MWAHR)
  16. Nova društvena inicijativa (NSI)
  17. NVO Budi Aktivan 16, Preševo
  18. Portal LUGINALAJM, Bujanova
  19. Radio Goraždevac
  20. Radio Astra, Prizren
  21. Rahim Salihi, aktivista civilnog društv
  22. Incijativa za ljudska prava Kosovo (YIHR Kosovo)
  23. Incijativa za ljudska prava Srbija (YIHR Srbija)
  24. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  25. Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE)
  26. Vjolca Krasnići, Profesor, Univerzitet u Prištini

Građani ne smeju da budu taoci dijaloga Beograda i Prištine

Četrdeset organizacija civilnog društva, aktivista i medija sa Kosova i iz Srbije izražava svoju duboku zabrinutost zbog uticaja koji nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine ima na lokalne zajednice.

Imajući u vidu nedavne izveštaje EU i razvoj događaja na terenu, mi dole potpisani smo zabrinuti zbog uticaja nedostatka napretka u dijalogu Beograda i Prištine na lokalne zajednice u Srbiji i na Kosovu. Građani na terenu najviše pate od prisustva tenzija i nepoverenja. Sve strane stoga moraju odustati od zapaljive retorike koja preti i šteti odnosima unutar i između zajednica. Nejasnoće se moraju smanjiti kroz transparentnost i odgovornost. Svim građanima mora biti jasno šta je dogovoreno, a sam proces dijaloga mora se približiti samim građanima koji su njime pogođeni.

Scene dočeka patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija na ulicama Prizrena šalju pozitivnu poruku međusobnog poštovanja i mirnog suživota; slike i osećanja koja ulivaju nadu u budućnost odnosa unutar i između Srbije i Kosova. Pohvaljujemo sve strane za njihov konstruktivan pristup – posebno predsednika opštine Peć, Gazmenda Muhadžerija, koji je prisustvovao ustoličenju – i nadamo se da se na ovim temeljima mogu graditi dalji odnosi.

Međutim, takođe pozivamo na opipljiv napredak u mnogim drugim područjima. Na Kosovu postoji suštinski nedostatak dijaloga i saradnje kroz izabrane institucije. Poslanici Srpske liste ne uspevaju da predstavljaju potrebe zajednice kosovskih Srba. Kontinuirano odsustvo njihovih poslanika iz Skupštine Kosova znači da njihovi birači i svakodnevni problemi sa kojima se suočavaju nisu efikasno predočeni. Pozivamo na hitan povratak Srpske liste i aktivno učešće.

Mnogi sporazumi se danas jedva pominju. Glavni most u Mitrovici i dalje je zatvoren za saobraćaj, uprkos velikim investicijama EU. Obe strane treba da se angažuju na rešavanju demarkacije Severne Mitrovice koja je omela proces ponovnog otvaranja. Moraju se preduzeti dodatni koraci kako bi se osiguralo da most služi kao inkluzivan i zajednički prostor koji povezuje ljude sa obe strane reke Ibar.

Što se tiče pitanja registarskih tablica, sve strane treba da rade konstruktivno na pronalaženju rešenja koje neće štetiti građanima na terenu. Prethodno dogovoreni novi prelazi treba da budu otvoreni odmah kako bi se građanima olakšalo putovanje bez nepotrebne udaljenosti i odlaganja. Slobodan protok ljudi treba da bude osnovni deo normalizacije odnosa.

Uzajamno priznavanje diploma je stalo, što je dovelo do manjka vitalnog osoblja u ključnim javnim institucijama na jugu Srbije i na Kosovu, na primer, uključujući one koje se odnose na zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i šire, pristup uslugama. Ovo je najbolji primer posledica nesprovođenje onoga što je dogovoreno, i treba se rešiti bez daljeg odlaganja.

Na jugu Srbije postoji osećaj da je integracija albanske zajednice narušena napetim odnosima Beograda i Prištine. Plan integracije u sedam tačaka trebalo bi da bude prioritet za novu vladu Srbije, uključujući uključivanje albanskih predstavnika u njeno Koordinaciono telo za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa. Zabrinutost u vezi sa sprovođenjem popisa u Medveđi treba odmah da se reši i da se izvrši detaljna revizija procesa pasivizacije.

Mi, dole potpisani, u potpunosti podržavamo svaki proces koji može doneti novi zamajac i pozitivnu energiju i koji može koristiti građanima iz svih sfera života. Izgradnja poverenja je od suštinskog značaja za buduće odnose unutar i između zajednica.

Potpisnici:

  1. AKTIV
  2. Asocijacija žena Mitrovice za ljudska prava (MWAHR)
  3. Balkan Forum
  4. Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
  5. Budi Aktivan 16 Preševo
  6. Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)
  7. Centar za mir i toleranciju (CPT)
  8. Centar za demokratiju i edukaciju – Preševska dolina
  9. Community building Mitrovica (CBM)
  10. Evropski centar za pitanje manjina Kosovo (ECMI)
  11. Evropski pokret Srbija (EMinS)
  12. Evropski fond za Balkan (European Fund for the Balkans)
  13. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  14. Građanske inicijative
  15. Glas Roma, Aškalija i Egipćana  (VoRAE)
  16. Humani Center Mitrovica
  17. Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija
  18. Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo
  19. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
  20. Junior Chamber International Prizren (JCI – Prizren)
  21. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  22. Kosovski Centar za Rodne Studije (The Kosovar Gender Studies Center)
  23. Kosova Info
  24. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  25. Medija centar Čaglavica
  26. NVO Integra
  27. Peer Educators Network (PEN)
  28. Pozitiv 365 Preševo
  29. Portal “Ministria e Lajmeve” Preševo
  30. Rahim Salihi, aktivista civilnog društva, Bujanovac
  31. Radio Goraždevac
  32. Radio Astra Prizren
  33. Radio Peć
  34. Sbunker
  35. TV Prizreni
  36. The Future Bujanovac
  37. Udruženje za nasleđe i kulturno stvaralaštvo – Preševo
  38. Vjollca Krasnići, Profesor, Univerzitet u Prištini
  39. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  40. Youth trails Preševo
  41. NVO Livrit Preševo
  42. Fond za humanitarno pravo Kosovo
  43. New Perspektiva

Poštovani novinari i novinarke, urednici i urednice, studenti i studentkinje novinarstva i poklonici pisane reči,

Pozivamo vas da napišete svoju priču o delu života koji oslikava stvarnost, bilo da je ona pozitivna ili izazovna, kroz prizmu multietničnosti na Kosovu i u Srbiji. Konkurs za medijsku nagradu traje do 31. decembra 2022, što znači da je na raspolaganju još tri meseca da se istraži i napiše priča o suživotu ljudi različitih nacionalnosti u Srbiji ili na Kosovu.

Inicijativa za mirne promene (PCi) je za 2022. godinu udvostručila iznos prve nagrade u obe kategorije (audio-vizuelni i pisani format) na 2.000 evra i radujemo se vašim prijavama.

Ako imate priču koja je napisana ranije, bilo kada u periodu od 1. januara 2022. do 31. decembra 2022, ispunjavate uslove da se prijavite za Medijsku nagradu 2.

Jedan od glavnih kriterijuma za uspešno prijavljivanje je da ove priče budu napisane na albanskom ili srpskom jeziku i da su objavljene zaključno sa 31. decembrom 2022. godine (najraniji datum objavljivanja mora da bude 1. januar 2022. godine). Za više informacija o kriterijumima za Medijsku nagradu pogledajte dokumenta u nastavku. Poziv za prijavljivanje je dostupan na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.

Prijavljivanje se vrši onlajn popunjavanjem Google obrasca na linku: https://forms.gle/SHBtT7pVmm2unyZd8

Ukoliko imate pitanja, molimo vas da nam se obratite putem imejla na: media.award@peacefulchange.org.

Srećno!

Tim Inicijative za mirne promene (PCi)

Medijska nagrada Inicijative za mirne promene (PCi) na Kosovu i u Srbiji: Konkurs je otvoren!

Award Ceremony Media Award 2021 Serbia

Inicijativa za mirne promene (PCi), već drugu godinu zaredom, sa zadovoljstvom poziva novinare, urednike, predstavnike medija i druge da podele sa nama svoje priče o multietničkom suživotu na Kosovu i u Srbiji. Prvobitna ideja za dodelu ove nagrade proizašla je iz niza Konsultativnih medijskih dijaloga, koji su okupili na jednom mestu više od stotinu najrelevantnijih novinara, urednika i medijskih stručnjaka sa Kosova i iz Srbije, kako bi porazgovarali o tome kako poboljšati medijsku scenu, posebno kada se izveštava o zajednicama jedni drugih.

Za 2022. godinu, Inicijativa za mirne promene je udvostručila prvu nagradu u obe kategorije (audio/vizuelni i pisani format) na 2,000 evra i željno iščekuje još više konkursnih prijava. Sve govori u prilog tome da će ovo postati tradicionalna godišnja nagrada.

Konkurs je otvoren do 31. decembra 2022. godine, a priče će ocenjivati stručni žiri koji će odabrati pobedničke priče i medijske kuće, pošto pobednici u obe kategorije osvajaju i nagradu za medijsku kuću u kojoj su priče prvobitno objavljene.

Za detaljne informacije o tome kako da se prijavite, kliknite na Uslove konkursa u nastavku, koji su dostupni na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.

Samo priče objavljene od 1. januara 2022. do 31. decembra 2022. mogu ući u konkurenciju za medijsku nagradu. Da biste se prijavili na konkurs, kliknite na sledeći link: https://forms.gle/3XWBbGFMMJqBtiw47. Rok za prijavljivanje je 31. decembar 2022. godine.

Award Ceremony Media Award 2021 Serbia

Objavljen konkurs za drugu godišnju Medijsku nagradu Inicijative za mirne promene (PCi)

Press conference, a number of people gathered to watch the launch

Inicijativa za mirne promene (PCi) je na po prvi put održanom hibridnom događaju javno objavila konkurs za drugu godišnju Medijsku nagradu za multietnički suživot na Kosovu i u Srbiji na konferenciji za novinare, koja je istovremeno održana u Beogradu i u Prištini. Članovi dva žirija (nagrada se dodeljuje za medijski sadržaj i na albanskom i na srpskom jeziku) i neki od prošlogodišnjih dobitnika nagrade govorili su o značaju nagrade.

Članica žirija za srpski jezik, Jelena Obućina, rekla je da je nagrada odličan podsticaj kako za novinare tako i za medije da poklone više pažnje pričama o običnom životu i mirnom suživotu. Njena albanska koleginica iz Prištine, Violeta Oroši, složila se s tim uputivši poziv novinarima da ispričaju pozitivne priče koje postoje, ali koje retko pronalaze svoj put u medijskom prostoru.

Filip Švarm, urednik beogradskog nedeljnika Vreme, medijske kuće koja je prošle godine osvojila prvu nagradu, rekao je da je „u vreme opterećeno mračnim vestima, veoma važno pokazati život i saradnju između naroda“.

Ardiana Tači, dobitnica 1. nagrade za audiovizuelni format na albanskom jeziku, rekla je da je „dužnost medija na većinskom jeziku da izveštava o životu manjina”, kao što je ona učinila u svom nagrađenom radu. 

Inicijativa za mirne promene (PCi) ovom Medijskom nagradom ima za cilj da promoviše i nagradi medijski sadržaj sa Kosova i iz Srbije koji istražuje teme koje se odnose na suživot zajednica sa krajnjim ciljem da doprinese sužavanju sadašnjih narativa koji stvaraju podele. Poziv za prijavljivanje je  otvoren za priče objavljene u periodu između 1. januara i 31. decembra 2022. godine, a  prva nagrada u obe kategorije (audio/vizuelni i pisani format) iznosi 2.000 evra.     Za detaljnije informacije o tome kako da se prijavite, kliknite na link u nastavku o uslovima prijavljivanja na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.

Da biste se prijavili, kliknite na link u nastavku: https://forms.gle/3XWBbGFMMJqBtiw47.

Rok za prijavu je 31. decembar 2022.

Press conference, a number of people gathered to watch the launch