Program: Evropa

Žene u medijima: Svečano objavljivanje izveštaja na Kosovu i u Srbiji

women in the media launch

Najnoviji izveštaj Inicijative za mirne promene (PCi) pod nazivom Žene u medijima, ispituje položaj žena u medijima i rodnu neravnopravnost u redakcijama u Srbiji i na Kosovu. Istraživanje predstavlja rezultate konsultacija sa blizu hiljadu medijskih profesionalaca na Kosovu i u Srbiji u okviru projekta koji Inicijativa za mirne promene (PCi) realizuje na zapadnom Balkanu pod nazivom „Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ (ALVED). Izveštaj takođe daje preporuke o tome kako odgovoriti na nalaze do kojih je ovo istraživanje došlo.

Svečanom objavljivanju izveštaja koje je održano 2. marta istovremeno u Prištini i Beogradu, prisustvovali su brojni lokalni mediji i organizacije građanskog društva, kao i predstavnici srpske kancelarije „Poverenice za zaštitu ravnopravnosti“ i britanske ambasade. Vodeće istraživačice na ovom istraživanju, Dafina Haljilji (Kosovo) i Tamara Skroza (Srbija), predstavile su glavne nalaze istraživanja. Takođe smo imali zadovoljstvo da poželimo dobrodošlicu aktivistkinji, Valjmiri Rašiti (Mreža žena Kosova), Zorani Antonijević (stručnjakinji i aktivistkinji za rodna pitanja) i gđi Majljinde Sinani Ljuljaj (zamenici ombudsmana) koje su u sklopu događaja učestvovale u panelu.

U ovom istraživanju su istaknute alarmantne brojke o položaju žena u medijima na Kosovu i u Srbiji. Naime, jedna od tri žene koje rade u srpskim medijima i jedna od četiri u kosovskim medijima bile su žrtve seksualnog uznemiravanja. Još jedna upečatljiva brojka ukazuje da je blizu 30 odsto žena koje rade u kosovskim i srpskim medijima izloženo diskriminaciji zbog svoje starosne dobi ili izgleda. Pored toga, sedam od deset žena razmišlja o promeni posla zbog nejednakosti koju trpe u medijskoj profesiji.

Vilijam Hopkinson, prvi politički sekretar u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu je prokomentarisao: „Kao što je naglašeno tokom diskusije, izveštaj nije prijatan za čitanje“. Napomenuo je: „Ako mediji ne mogu da se pozabave rešavanjem pitanja nejednakosti, društvo ne može da napreduje“. Nesumnjivo, rodna neravnopravnost u redakciji i nedostatak ženskog liderstva u medijima jačaju i održavaju štetne rodne percepcije i stereotipe.

Ambasador njegovog visočanstva, Nikolas Abot, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu rekao je: „Veoma sam impresioniran istraživanjem koje, na jednom mestu, ukazuje na niz ozbiljnih pitanja koja zahtevaju ozbiljnu diskusiju. Nadam se da su izveštaj i današnji događaj samo početak budućeg delovanja“. Abot je dodao: „Preporuke u izveštaju su veoma jasne i ostvarive. Podstičem vas da u nastavku sprovedete prateće aktivnosti, kako biste osigurali da ove preporuke budu sprovedene na delu“.

Ova istraživanja će potpomoći aktuelni rad Inicijative za mirne promene (PCi) sa medijima na Kosovu i u Srbiji i omogućiti da se preduzmu strateške aktivnosti, koje će prošiti prostor za narative koji doprinose jačanju međusobnih odnosa i promovisanju demokratije i ljudskih prava. Izveštaje sa preporukama možete detaljnije pogledati i preuzeti ovde.

Vreme je za nove konstruktivne glasove

picture from kosovo

Nakon sastanka u Gračanici, grupa organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije usvojila je sledeću zajedničku izjavu pozivajući na nove konstruktivne glasove – glasove koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasove koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da ih definišu; glasove koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.

Stalni ciklus eskalacije i deeskalacije u odnosima između Kosova i Srbije odraz je neuspeha političke mašte.

Energija uložena u suočavanje sa najnovijom krizom odvlači pažnju od hrpe gorućih pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život građana kako u Srbiji, tako i na Kosovu.

Već postoji trend da ljudi napuštaju Srbiju i Kosovo i ostale delove Zapadnog Balkana, posebno mladi. Kako se podižu nove barikade, tako se pakuju nove torbe. Vrlo malo njih će se verovatno vratiti. Budućnost naših zemalja će se živeti negde drugde.

Mnoge grupe koje se smatraju izvan spektra dijaloga Beograda i Prištine su fundamentalno ignorisane. Romska zajednica, na primer, je marginalizovana i u Srbiji i na Kosovu.

Sa izgledima da će nasilje biti izraženije nego što je to bio slučaj u celoj deceniji, vreme je da se čuju novi konstruktivni glasovi – glasovi koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasovi koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da nas definišu; glasovi koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.

Mi, dole potpisani, nastojimo da održimo kanale komunikacije koji smanjuju mogućnost nesporazuma i dezinformacija. Prečesto smo razgovarali a da nismo razumevali jedni druge, insistirajući na važnosti jednog mišljenja, istovremeno potcenjujući ili potpuno ignorišući postojanje drugog.

Mislimo da razumemo detalje problema, ali ne uspevamo da razmotrimo kako ga razumeju ili vide druge zajednice. Svi treba da budemo posvećeni tome da slušamo otvorenih ušiju i otvorenog uma.

Samo kada počnemo da delimo perspektive i percepcije naših zajednica možemo zakoračati ka zajedničkom putu ka budućnosti. Mnogi problemi sa kojima se suočavaju naše zajednice su skoro identični, ali mi retko prepoznajemo ovu činjenicu.

Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.

Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.

Budućnost Kosova i Srbije neizbežno su isprepletane, a sporazum o normalizaciji odnosa predstavlja presudan prvi korak u izgradnji boljeg sutra. Međutim, on je samo prvi korak.

Potpisnici
  1. Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)
  2. Aktiv
  3. Balkan Forum
  4. Beogradski Centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
  5. Centar za demokratiju i edukaciju – Preševska dolina
  6. Centar za interdisciplinarne studije Balkana
  7. Centar za mir i toleranciju (CPT)
  8. Community building Mitrovica (CBM)
  9. Građanske inicijative
  10. Evropski fond za Balkan (European Fund for the Balkans)
  11. Fondacija BFPE za odgovorno društvo (BFPE)
  12. Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC)
  13. Goraždevac Medijska grupa
  14. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTer)
  15. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
  16. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  17. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  18. Local Peace, Leposavic
  19. Milan Antonijević, Advokat
  20. NVO New Perspektiva
  21. Nova društvena inicijativa (NSI)
  22. NVO Integra
  23. NVO Budi Aktivan 16, Preševo
  24. NVO Livrit, Preševo
  25. Peer Educators Network (PEN)
  26. Rahim Salihi, aktivista civilnog društva
  27. Radio Peja
  28. Radio Astra, Prizren
  29. RTV KIM
  30. TV Prizreni, Prizren
  31. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  32. Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE)
  33. Valon Arifi, aktivista civilnog društva
  34. Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo
  35. Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija

Medijska Nagrada 2: produžen rok za prijavljivanje

Media award 2

Poštovani novinari i novinarke, urednici i urednice, studenti i studentkinje novinarstva i poklonici pisane reči,

Obaveštavamo vas da je rok za podnošenje vaših tekstova za Medijsku nagradu 2 produžen do 1. februara 2023. godine.

Pozivamo vas da napišete svoju priču o delu života koji oslikava realnost, bilo da je ona pozitivna ili izazovna, kroz prizmu multietničnosti na Kosovu i u Srbiji.

Inicijativa za mirne promene (PCi) je za ovu godinu udvostručila iznos prve nagrade u obe kategorije (audio-vizuelni i pisani format) na 2.000 evra i radujemo se vašim prijavama.

Ako imate priču koja je napisana i objavljena ranije, bilo kada u periodu od 1. januara 2022. (do 31. januara 2023), ispunjavate uslove da se prijavite za Medijsku nagradu 2.

Jedan od glavnih kriterijuma za uspešno prijavljivanje je da ove priče budu napisane na albanskom ili srpskom jeziku i da su objavljene zaključno sa 31. januarom 2023. godine (najraniji datum objavljivanja mora da bude 1. januar 2022. godine).

Za više informacija o kriterijumima za Medijsku nagradu pogledajte dokumenta u nastavku. Poziv za prijavljivanje je dostupan na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.

Media Award – Kosovo and Serbia: call for applications

Medijska nagrada – Kosovo i Srbija: poziv za prijavljivanje

Çmimi për Media – Kosovë dhe Serbi: thirrje për aplikim

Prijavljivanje se vrši onlajn popunjavanjem Google obrasca na linku: https://forms.gle/SHBtT7pVmm2unyZd8

Ukoliko imate pitanja, molimo vas da nam se obratite putem imejla na: media.award@peacefulchange.org.

Srećno! Tim Inicijative za mirne promene (PCi)