Tip: Priče o promenama

Organizacije civilnog društva osudjuju govor mržnje ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina prema Albancima

Organizacije civilnog društva sa Kosova i iz Srbije okupile su se i u zajedničkom saopštenju osudile su govor mržnje ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina prema Albancima.

Mi, dole potpisane organizacije civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, najoštrije osuđujemo uvredljive i pogrdne reči ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina na račun Albanaca. Pozivamo Vladu Srbije, odnosno premijerku Srbije Anu Brnabić, da reaguje i osudi upotrebu jezika mržnje od strane ministra Vulina i usprotivi se upotrebi reči „Šiptar“.

Ministar Vulin je 20. maja 2022. godine u više navrata upotrebio reč „Šiptar” referišući se na Albance, a njegova izjava medijima objavljena je na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Srpsko pravosuđe je 2018. godine utvrdilo da je reč šiptar uvredljiva i označena kao govor mržnje. Uprkos tome, ministar Vulin je tu reč aktivno i dosledno koristio kada je reč o Albancima i nastavlja da to čini bez ikakvih posledica po njegov položaj u Vladi Srbije. Javnim funkcionerima koji koriste jezik mržnje nije mesto na vlasti.

Govor mržnje podriva širenje evropskih vrednosti u našim društvima, uključujući normativni okvir o ljudskim pravima, vladavinu prava i funkcionisanje demokratskog i tolerantnog društva. Pored toga, kada visoki državni zvaničnici koriste govor mržnje za targetiranje određene etničke grupe, to može imati razorne posledice, jer podstiče diskriminaciju, etno-političku radikalizaciju i potencijalno dovodi do nasilja. Retorika koju je ministar Vulin koristio u svom govoru je ista retorika koju su mediji i zvaničnici koristili tokom devedesetih godina za dehumanizaciju albanskog stanovništva i podsticanje maltretiranja, kršenja ljudskih prava i na kraju ratnih zločina na Kosovu.

Upotreba govora mržnje od strane visokih vladinih zvaničnika, kao što je slučaj sa ministrom Vulinom, ohrabruje one u našim društvima koji rade protiv mira i normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, a na kraju i protiv evropske budućnosti zemalja u našem regionu.

Potpisnici

  1. Aktiv
  2. The Balkan Forum
  3. Balkans Policy Research Group (BPRG)
  4. Beogradski centar za bezbednosnu politiku
  5. Građanske inicijative
  6. Centar za mir i toleranciju (CPT), Gračanica
  7. Demokratija Plus (D+)
  8. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  9. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)
  10. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerziteta u Beogradu
  11. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  12. Kosovski demokratski institut (KDI)
  13. Kosovski pravni institut (KLI)
  14. Komitet pravnika za ljudska prava  (YUCOM)
  15. Nova društvena inicijativa  (NSI), Mitrovica
  16. Odbor za ljudska prava – Bujanovac
  17. Rahim Salihi, Aktivista civilnog društva, Bujanovac
  18. Valon Arifi, Aktivista civilnog društva
  19. Vjollca Krasniqi, Profesor Univerziteta u Prištini
  20. Glas Roma, Aškalija I Egipćana (VoRAE)
  21. Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Serbia
  22. Incijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kosovo

Inicijativa za mirne promene (PCi) prepoznala rad kosovskih novinara koji izveštavaju o multietničkom suživotu

Medijska nagrada Inicijative za mirne promene za prikaz multietničkog suživota na Kosovu dodeljena je 3. marta 2022. u Prištini novinarima i medijima koji su učestvovali u kategoriji medijskog sadržaja na albanskom jeziku.

Medijska nagrada je osmišljena kao nastavak aktivnosti  Konsultativnih medijskih dijaloga koje je pokrenuo PCi i koji čine okosnicu u radu sa medijima u programu PCi-a za Balkan. Oni okupljaju medijske profesionalce sa Kosova i iz Srbije da analiziraju probleme, traže rešenja da se poboljša kvalitet izveštavanja i da se bore protiv narativa koji izaziva raskol. Zaključak koji se ponavljao sa ovih diskusija je da nedostaju priče o običnom životu, o zajedničkom životu, o mirnom multietničkom suživotu, kako na Kosovu tako i u Srbiji. Medijska slika koju Albanci i Srbi dobijaju jedni o drugima iz kosovskih i srpskih medija je skoro isključivo sumorna, crno-bela – i bogata narativima koji stvaraju raskol.

Osnivanjem godišnje medijske nagrade, PCi je želeo da podstakne, promoviše i nagradi medijski sadržaj sa Kosova i iz Srbije koji istražuje pitanja vezana za suživot zajednica. Poziv za prijavljivanje za medijsku nagradu objavljen je prošlog proleća. Poziv za prijavljivanje možete videti ovde.

Pored događaja u Beogradu na kojem su nagrađeni medijski sadržaji na srpskom jeziku, u Prištini je 3. marta održana svečana dodela nagrada za pristigli  medijski sadržaj na albanskom jeziku. Žiri za dodelu nagrada činila su tri ugledna kosovska novinara, Barikada Redžepi sa Televizije Koha, Gentiana Begoli sa nacionalnog javnog servisa Radio televizije Kosova  i Ismet Hajdari iz kosovskog biroa Agencije Frans pres (AFP).

Prva nagrada u kategoriji audio-vizuelnog sadržaja pripala je Ardiani Tači za dokumentarac„ Tišina koja je ubila“ (Heshtja ke vrau) koji možete da pogledate ovde. Prva nagrada u kategoriji pisani članak pripala je Fitimu Gašiju za pisani teskt Beskućnici pandemije“ (Te pastrehet e pandemise).

Članovi žirija su istakli značaj nagrade koja motiviše novinare u podeljenim društvima. Napomenuli su da je „ovo jedina nagrada ove vrste u čitavom regionu. Podstiče novinare da predstave realnost među zajednicama koja je od suštinskog  značaja za zdrav društveni suživot, bez ljutnje i mržnje.“

Inicijativa za mirne promene (PCi) uručila godišnje nagrade novinarima i medijima za priče o multietničkom suživotu na Kosovu i u Srbiji

Na Konsultativnim medijskim dijalozima Inicijative za mirne promene (okosnici rada sa medijima u našem programu za Balkan) na kojima učestvuju medijski profesionalci sa Kosova i iz Srbije kako bi analizirali medijsku scenu, uporno se javljalo jedno pitanje kao problem – nedostatak priča o običnom životu, o zajedničkom životu, o mirnom suživotu. Medijska slika koju Albanci i Srbi dobijaju jedni o drugima iz kosovskih i srpskih medija je skoro isključivo sumorna, crno-bela i puna narativa koji stvara raskol.

Da bi se suprotstavila takvim narativima, Inicijativa za mirne promene (PCi) je prošlog proleća uvela godišnju nagradu za najbolje priče o međuetničkom suživotu na albanskom i srpskom jeziku i to u dve kategorije –   audio-vizualni sadržaj i  pisani članak.  Svečana dodela nagrada za najbolje priloge na srpskom jeziku održana je 28. februara u beogradskom Medija centru. Svečana dodela nagrada za priloge na albanskom jeziku održana je u četvrtak, 3. marta.

Žiri su činile jedne od najuglednijih i najistaknutijih srpskih novinarki, Jelena Obućina iz  Newsmax Adria, Tamara Skroza iz novinske agencije FoNet i Milivoje Mihajlović koji radi za javni servis RTS.

Prva nagrada za kategoriju audio-vizualni sadržaj pripala je Zorici Krstić Vorgučić sa Radija KIM za njen TV prilog  „ Zašto je važno da govorimo jezik svojih komšija“.  Zahvalivši se žiriju i Inicijativi za mirne promene, Krstić Vorgučić je rekla da je nemoguće pobeći od činjenice da su se Srbi i Albanci udaljili jedni od drugih i da žive paralelnim životima. „Jezik je važan za promene, a većina Srba ne govori albanski. Postoje neke nove inicijative, neki novi kursevi jezika i nadam se da će se stvari promeniti na bolje“.

Prvu nagradu u kategoriji pisani članak pripala je novinarki beogradskog nedeljnika „Vreme” Jeleni Jorgačević za priču Susreti na porušenim mostovima“. Moramo da informišemo javnost o tome šta se dešava, a stvari su daleko od savršenog. Ali mi, novinari, ne moramo da budemo piromani i da raspirujemo vatru „mržnje“, rekla je Jelena primajući nagradu.

Članovi žirija su istakli da u podeljenim društvima novinari mogu mnogo više da urade na unapređenju međuetničkih odnosa. Tamara Skroza rekla je da „važnost nagrađenih priča leži u činjenici da one prevazilaze svakodnevno izveštavanje i da se bave stvarnim životom koji je uvek  daleko kompleksniji i čak lepši nego što ga dnevne vesti prikazuju.  

Novo istraživanje o građanskom društvu u Srbiji i na Kosovu

Inicijativa za mirne promene (Peaceful Change initiative – PCi) sa zadovoljstvom predstavlja novo istraživanje, koje su zajednički sproveli Univerziteti u Beogradu i Prištini, koje istražuje trenutni pejzaž inicijativa među zajednicama u Srbiji i na Kosovu.

Istraživanje – koje je sprovedeno u okviru projekta koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, „Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ – nastojalo je da istraži dve ključne dimenzije. Prvo, položaj organizacija građanskog društva (OGD) među samim građanima i zajednicama koje tvrde da predstavljaju. Drugo, nova pitanja koja su animirala građane koji ranije nisu bili građanski angažovani i razlozi zašto je takvo animiranje bilo uspešno.

Jedna od ključnih preporuka koja proizilazi iz istraživanja je da građansko društvo treba da nastavi da promoviše jednakost, solidarnost i reciprocitet, kao i da se suprotstavlja narativima o identitetu i suočavanju sa prošlošću koji izazivaju razdor i etnizaciju. Kao takve, organizacije građanskog društva trebalo bi da se podstiču da se bave teškim temama i pitanjima koja se tiču zajednica, a ne samo da hvataju u koštac sa pitanjima koja se smatraju manje političkim, u njihovim inicijativama preduzetim između zajednica.

Kako je zaključila dr Jelena Lončar, docentkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i jedan od rukovodilaca istraživanja, „na Kosovu je građansko društvo više okrenuto budućnosti, optimističnije je nego u Srbiji, sa razvijenijom saradnjom unutar i  između zajednica na lokalnom nivou. S druge strane, u Srbiji je glavni utisak da nedostaje nada i motivacija za aktivizmom, pri čemu učesnici insistiraju na nedostatku stručnosti, resursa i vizije budućnosti. U isto vreme primetili smo da postoje nove omladinske organizacije koje ulivaju nadu da je građanski aktivizam ipak moguć.“

Dr Vjolca Krasnići, profesorka sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, koja je takođe predvodila istraživanje, naglasila je da je „istorija sukoba ostavila teško nasleđe, kako na Kosovu, tako i u Srbiji, ali i organizacijama građanskog društva. One moraju da povrate poverenje – promovišu toleranciju i saradnju – između zajednica. Jedan važan zaključak je da organizacije građanskog društva veruju da su inicijative između zajednica važne i relevantne za negovanje međuetničkih odnosa, čak i uprkos činjenici da su glavni narativi i dalje podeljeni“.

Dr Orli Fridman, šef Centra za komparativne studije konflikta na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK), Univerziteta Singidunum, i savetnica na istraživanju, dodala je da je „snaga – čak i lepota – istraživanja u njegovom bogatstvu empirijskih podataka. Odlični citati učesnika ukazuju na prisustvo samog rada na terenu. Posledično, izveštaj oslikava složenu i iznijansiranu stvarnost na terenu, koja sama po sebi pobija preovlađujući dnevni diskurs“.

Istraživanje je dostupno za preuzimanje na internet stranici PCi na:

Za dodatne informacije o istraživanju, kontaktirajte Iana Bankrofta

(ian.bancroft@peacefulchange.org).

PCi ova partnerska organizacija, “People in Need” (PIN), počinje sa davanjem malih grantova kako bi poduprli lokalne inicijative

PCi ova partnerska organizacija na našem projektu za Kosovo i Srbiju, “People in Need” (PIN), počinje sa davanjem malih grantova kako bi poduprli  lokalne inicijative koje mogu da pomognu u borbi sa posledicama pandemije Covid-19 a istovremeno i da prevaziđu etničke barijere.

Na konkurs je pristiglo preko 100 prijava, od kojih je 12 izabrano za finansijsku podrsku. To su:

  1. Centar za aktivizam Vranje //Vranje & Bujanovac
  2. Centar za ravnomerni regionalni razvoj – CenTriR & Ruža Lebane //Lebane
  3. Education Code & Ana Morava //Gjilan/Gnjilane & Lipjan/Lipljan
  4. Primo la toleranza //Štrpce/Shtërpcë
  5. Qendra e Kujdesit Ditor „PEMA“ //Gjilan/Gnjilane
  6. Qendra për jetë të pavarur //Peja/Peć
  7. Shoqata Beyond //Bujanovac
  8. Udruženje građanja Odbor za ljudska prava Vranje //Vranje & Bujanovac
  9. Udruženje Roditelja „Podrži me“, Sever //Leposavić/Leposaviq
  10. Udruženje Romkinja Bujanovac //Bujanovac
  11. YMCA Movement – Peja branch //Peja/Peć
  12. Youth Association for Human Rights //Lipjan/Lipljan

Naš partner, PIN, pokrenuće još sličnih poziva za grantove koji mogu da pomognu, posebno onima koji spadaju u osetljive ili rizične grupe.