Аутор: Alex Williams

Civilno društvo na Kosovu i u Srbiji poziva na poštovanje vladavine prava u Dečanima

Organizacije civilnog društva sa Kosova i Srbije osudile su nedavnu izjavu gradonačelnika Baškima Ramosaja, koji je rekao da odluka Ustavnog suda Kosova o vlasništvu nad zemljištem manastira Dečani nikada neće biti sprovedena. Potpisnici saopštenja pozivaju na poštovanje vladavine prava.

Civilno društvo na Kosovu i u Srbiji poziva na poštovanje vladavine prava u Dečanima

Mi, dole potpisani, zabrinuti smo negativnim i trajnim posledicama nedavne izjave gradonačelnika Dečana, Baškima Ramosaja, koji je kazao da odluka Ustavnog suda Kosova o vlasništvu nad zemljištem manastira Visoki Dečani nikada neće biti sprovedena.

Sve presude Ustavnog suda Kosova treba da budu sprovedene. Ustav pruža važne garancije svim građanima Kosova, ali takve garancije imaju značenje jedino ako sudske odluke sprovode fizička i pravna lica širom Kosova.

Nesprovođenje zakonskih presuda samo dovodi do neizvesnosti za sve građane Kosova i podriva veru i poverenje u vladavinu zakona na Kosovu.

Pozivamo sve one koji se nalaze na izabranim funkcijama da se uzdrže od davanja izjava koje narušavaju poverenje u vladavinu prava.

Potpisnici:

  1. Aktiv, Mitrovica
  2. Centar za Mir i Toleranciju, Gracanica
  3. Demokratija plus (D+)
  4. Forum za razvoj i miltietnicku saradnju (FDMC)
  5. Građanske inicijative
  6. Glas Roma, Aškalija i Egipćana
  7. Goraždevac Media Group
  8. Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR Srbija
  9. Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR Kosovo  
  10. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
  11. Kosovski pravni institut (KLI)
  12. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  13. Medija Centar, Čaglavica
  14. Nova društvena inicijativa (NSI)
  15. NVO Budi Aktivan 16, Preševo
  16. NVO The Future, Bujanovac
  17. Vjolca Krasnići, Profesor, Univerzitet u Prištini
  18. Valon Arifi, Aktivista civilnog društva

Organizacije civilnog društva osudjuju govor mržnje ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina prema Albancima

Organizacije civilnog društva sa Kosova i iz Srbije okupile su se i u zajedničkom saopštenju osudile su govor mržnje ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina prema Albancima.

Mi, dole potpisane organizacije civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, najoštrije osuđujemo uvredljive i pogrdne reči ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina na račun Albanaca. Pozivamo Vladu Srbije, odnosno premijerku Srbije Anu Brnabić, da reaguje i osudi upotrebu jezika mržnje od strane ministra Vulina i usprotivi se upotrebi reči „Šiptar“.

Ministar Vulin je 20. maja 2022. godine u više navrata upotrebio reč „Šiptar” referišući se na Albance, a njegova izjava medijima objavljena je na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Srpsko pravosuđe je 2018. godine utvrdilo da je reč šiptar uvredljiva i označena kao govor mržnje. Uprkos tome, ministar Vulin je tu reč aktivno i dosledno koristio kada je reč o Albancima i nastavlja da to čini bez ikakvih posledica po njegov položaj u Vladi Srbije. Javnim funkcionerima koji koriste jezik mržnje nije mesto na vlasti.

Govor mržnje podriva širenje evropskih vrednosti u našim društvima, uključujući normativni okvir o ljudskim pravima, vladavinu prava i funkcionisanje demokratskog i tolerantnog društva. Pored toga, kada visoki državni zvaničnici koriste govor mržnje za targetiranje određene etničke grupe, to može imati razorne posledice, jer podstiče diskriminaciju, etno-političku radikalizaciju i potencijalno dovodi do nasilja. Retorika koju je ministar Vulin koristio u svom govoru je ista retorika koju su mediji i zvaničnici koristili tokom devedesetih godina za dehumanizaciju albanskog stanovništva i podsticanje maltretiranja, kršenja ljudskih prava i na kraju ratnih zločina na Kosovu.

Upotreba govora mržnje od strane visokih vladinih zvaničnika, kao što je slučaj sa ministrom Vulinom, ohrabruje one u našim društvima koji rade protiv mira i normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, a na kraju i protiv evropske budućnosti zemalja u našem regionu.

Potpisnici

  1. Aktiv
  2. The Balkan Forum
  3. Balkans Policy Research Group (BPRG)
  4. Beogradski centar za bezbednosnu politiku
  5. Građanske inicijative
  6. Centar za mir i toleranciju (CPT), Gračanica
  7. Demokratija Plus (D+)
  8. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  9. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)
  10. Jelena Lončar, Docentkinja, Univerziteta u Beogradu
  11. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  12. Kosovski demokratski institut (KDI)
  13. Kosovski pravni institut (KLI)
  14. Komitet pravnika za ljudska prava  (YUCOM)
  15. Nova društvena inicijativa  (NSI), Mitrovica
  16. Odbor za ljudska prava – Bujanovac
  17. Rahim Salihi, Aktivista civilnog društva, Bujanovac
  18. Valon Arifi, Aktivista civilnog društva
  19. Vjollca Krasniqi, Profesor Univerziteta u Prištini
  20. Glas Roma, Aškalija I Egipćana (VoRAE)
  21. Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Serbia
  22. Incijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kosovo

Inicijativa za mirne promene (PCi) prepoznala rad kosovskih novinara koji izveštavaju o multietničkom suživotu

Medijska nagrada Inicijative za mirne promene za prikaz multietničkog suživota na Kosovu dodeljena je 3. marta 2022. u Prištini novinarima i medijima koji su učestvovali u kategoriji medijskog sadržaja na albanskom jeziku.

Medijska nagrada je osmišljena kao nastavak aktivnosti  Konsultativnih medijskih dijaloga koje je pokrenuo PCi i koji čine okosnicu u radu sa medijima u programu PCi-a za Balkan. Oni okupljaju medijske profesionalce sa Kosova i iz Srbije da analiziraju probleme, traže rešenja da se poboljša kvalitet izveštavanja i da se bore protiv narativa koji izaziva raskol. Zaključak koji se ponavljao sa ovih diskusija je da nedostaju priče o običnom životu, o zajedničkom životu, o mirnom multietničkom suživotu, kako na Kosovu tako i u Srbiji. Medijska slika koju Albanci i Srbi dobijaju jedni o drugima iz kosovskih i srpskih medija je skoro isključivo sumorna, crno-bela – i bogata narativima koji stvaraju raskol.

Osnivanjem godišnje medijske nagrade, PCi je želeo da podstakne, promoviše i nagradi medijski sadržaj sa Kosova i iz Srbije koji istražuje pitanja vezana za suživot zajednica. Poziv za prijavljivanje za medijsku nagradu objavljen je prošlog proleća. Poziv za prijavljivanje možete videti ovde.

Pored događaja u Beogradu na kojem su nagrađeni medijski sadržaji na srpskom jeziku, u Prištini je 3. marta održana svečana dodela nagrada za pristigli  medijski sadržaj na albanskom jeziku. Žiri za dodelu nagrada činila su tri ugledna kosovska novinara, Barikada Redžepi sa Televizije Koha, Gentiana Begoli sa nacionalnog javnog servisa Radio televizije Kosova  i Ismet Hajdari iz kosovskog biroa Agencije Frans pres (AFP).

Prva nagrada u kategoriji audio-vizuelnog sadržaja pripala je Ardiani Tači za dokumentarac„ Tišina koja je ubila“ (Heshtja ke vrau) koji možete da pogledate ovde. Prva nagrada u kategoriji pisani članak pripala je Fitimu Gašiju za pisani teskt Beskućnici pandemije“ (Te pastrehet e pandemise).

Članovi žirija su istakli značaj nagrade koja motiviše novinare u podeljenim društvima. Napomenuli su da je „ovo jedina nagrada ove vrste u čitavom regionu. Podstiče novinare da predstave realnost među zajednicama koja je od suštinskog  značaja za zdrav društveni suživot, bez ljutnje i mržnje.“

Inicijativa za mirne promene (PCi) uručila godišnje nagrade novinarima i medijima za priče o multietničkom suživotu na Kosovu i u Srbiji

Na Konsultativnim medijskim dijalozima Inicijative za mirne promene (okosnici rada sa medijima u našem programu za Balkan) na kojima učestvuju medijski profesionalci sa Kosova i iz Srbije kako bi analizirali medijsku scenu, uporno se javljalo jedno pitanje kao problem – nedostatak priča o običnom životu, o zajedničkom životu, o mirnom suživotu. Medijska slika koju Albanci i Srbi dobijaju jedni o drugima iz kosovskih i srpskih medija je skoro isključivo sumorna, crno-bela i puna narativa koji stvara raskol.

Da bi se suprotstavila takvim narativima, Inicijativa za mirne promene (PCi) je prošlog proleća uvela godišnju nagradu za najbolje priče o međuetničkom suživotu na albanskom i srpskom jeziku i to u dve kategorije –   audio-vizualni sadržaj i  pisani članak.  Svečana dodela nagrada za najbolje priloge na srpskom jeziku održana je 28. februara u beogradskom Medija centru. Svečana dodela nagrada za priloge na albanskom jeziku održana je u četvrtak, 3. marta.

Žiri su činile jedne od najuglednijih i najistaknutijih srpskih novinarki, Jelena Obućina iz  Newsmax Adria, Tamara Skroza iz novinske agencije FoNet i Milivoje Mihajlović koji radi za javni servis RTS.

Prva nagrada za kategoriju audio-vizualni sadržaj pripala je Zorici Krstić Vorgučić sa Radija KIM za njen TV prilog  „ Zašto je važno da govorimo jezik svojih komšija“.  Zahvalivši se žiriju i Inicijativi za mirne promene, Krstić Vorgučić je rekla da je nemoguće pobeći od činjenice da su se Srbi i Albanci udaljili jedni od drugih i da žive paralelnim životima. „Jezik je važan za promene, a većina Srba ne govori albanski. Postoje neke nove inicijative, neki novi kursevi jezika i nadam se da će se stvari promeniti na bolje“.

Prvu nagradu u kategoriji pisani članak pripala je novinarki beogradskog nedeljnika „Vreme” Jeleni Jorgačević za priču Susreti na porušenim mostovima“. Moramo da informišemo javnost o tome šta se dešava, a stvari su daleko od savršenog. Ali mi, novinari, ne moramo da budemo piromani i da raspirujemo vatru „mržnje“, rekla je Jelena primajući nagradu.

Članovi žirija su istakli da u podeljenim društvima novinari mogu mnogo više da urade na unapređenju međuetničkih odnosa. Tamara Skroza rekla je da „važnost nagrađenih priča leži u činjenici da one prevazilaze svakodnevno izveštavanje i da se bave stvarnim životom koji je uvek  daleko kompleksniji i čak lepši nego što ga dnevne vesti prikazuju.  

Ruska invazija na Ukrajinu izaziva duboku zabrinutost na Zapadnom Balkanu

PCi u celosti prenosi zajedničku izjavu organizacija civilnog društva i aktivista iz Srbije i Kosova u kojoj se osuđuje agresija Rusije na Ukrajnu.

Zajednička izjava OCD sa Kosova i iz Srbije o potencijalnim posledicama ruske invazije na Ukrajinu po Zapadni Balkan.

Ruska invazija na Ukrajinu negativno je uticala na međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Zapadni Balkan je posebno ranjiv na globalna dešavanja, koja ugrožavaju međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava.

Mi, predstavnici organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu i pozivamo naše vlade da se pridruže stavu Evropske unije.

Štaviše, apelujemo na EU i njene države članice da promene paradigmu proširenja, kako bi osigurale praktičan i proaktivan pristup evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Takođe, pozivamo širu međunarodnu zajednicu da podrži naš region, u cilju obezbeđivanja održivog mira i bezbednosti.  

Posledice takvih kršenja međunarodnog prava mogle bi biti izuzetno destabilizujuće za naš postkonfliktni region. S obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu, ovo je odlučan trenutak u istoriji; trenutak koji poziva na brzu reakciju naših vlada i međunarodne zajednice, kako bi se podržalo poštovanje vladavine prava, međunarodnog prava, solidarnosti i ljudskih prava na Zapadnom Balkanu.

Trenutna situacija podvlači važnost dijaloga između Kosova i Srbije, za obezbeđivanje održivog mira, prosperiteta i blagostanja svih građana. Ona pruža priliku da se proces dijaloga razmotri i ponovo osmisli, i da prevaziđe okvire pojma konstruktivne dvosmislenosti, kako bi vodio inkluzivnom procesu, koji bi doveo do pravno obavezujućeg i trajnog sporazuma. Potrebna je hitna akcija EU, koja bi podstakla i podržala suštinske reforme – posebno kada je reč o vladavini prava – i time ubrzala integraciju Zapadnog Balkana u EU. 

Civilno društvo na Kosovu i u Srbiji godinama aktivno učestvuje u procesima izgradnje mira, zastupajući glasove zajednice i svakodnevne brige građana, koje su u velikoj meri zasenjene dnevnom politikom. U ovakvim kriznim vremenima, tražimo od međunarodne zajednice da nas podrži u osudi retorike koja izaziva podele, autoritarne politike i populističkih i nacionalističkih diskursa koji služe da ućutkaju kritičke glasove i stvore strah i nepoverenje među zajednicama. 

U cilju smanjenja širenja dezinformacija koje mogu dovesti do moguće eskalacije sukoba, takođe pozivamo predstavnike medija da se u potpunosti posvete nepristrasnom i objektivnom izveštavanju.  

Potpisnici: 

  1. Aktiv
  2. Advocacy Center for Democratic Culture (ACDC), Mitrovica
  3. Balkans Policy Research Group (BPRG)
  4. Belgrade Centre for Security Policy (BCBP)
  5. Centre for Interdisciplinary Studies of the Balkans (CisBalk)
  6. Center for Peace and Tolerance (CPT), Gracanica
  7. Centre for Regionalism
  8. Civic Initiatives
  9. Democracy Plus (D+)
  10. Foundation BFPE for a Responsible Society (BFPE)
  11. Igor Novaković, Analyst, Belgrade
  12. Institute for Territorial Economic Development (InTER)
  13. Institute for European Affairs (IEA)
  14. Institute for Serbian and Albanian Coexistence
  15. Jelena Lončar, Academic, University of Belgrade 
  16. Kosovo Center for Security Studi (KCSS)
  17. Kosovo Law Institute (KLI)
  18. Lawyers’ Committee for Human Rights (YUCOM)
  19. Milan Antonijević, Lawyer
  20. New Social initiative (NSI), Mitrovica
  21. Peer Educators Network (PEN), Prishtinë
  22. Rahim Salihi, civil society activist, Bujanovac.
  23. Radio KIM Media Group
  24. The Balkan Forum
  25. Valon Arifi, civil society activist
  26. Vjollca Krasniqi, Academic, University of Pristina
  27. Voice of Roma, Ashkali and Egyptians (VoRAE)
  28. Youth Initiative for Human Rights – Serbia
  29. Youth Initiative for Human Rights – Kosovo

PCi izražava solidarnost sa ukrajinskim graditeljima mira

Zgranuti smo narušavanjem mira i teritorijalnog integriteta u Ukrajini i besmislenog razaranja i gubitaka života koje je donela neopravdana vojna akcija Vlade Ruske Federacije. Apelujemo na hitan prekid napada na Ukrajinu i na zaštitu civila. Veoma smo zabrinuti da će rat dovesti do dugotrajnog nerešivog sukoba sa velikim štetnim posledicama po živote ljudi i životnu sredinu i izražavamo solidarnost sa graditeljima mira i akterima građanskog društva u svim delovima Ukrajine koji hrabro rade na održavanju društvene strukture svojih zajednica i podržavaju načela zajedničke humanosti.

Od 2016.godine, neposredni smo svedoci hrabrog rada graditelja mira koji su činili herojske pokušaje da prevaziđu podele nastale od 2014. i njihovu strpljivost posvećenosti miru. Sadašnja vojna akcija deluje direktno protiv izjavljene namere ruskog rukovodstva da uspostavi bratske odnose sa svojim susedom i razvije viziju neodvojive bezbednosti u Evropi.

Sadašnja vojna akcija nije samo izvan međunarodnog prava, već čvrsto verujemo da je suštinski protiv interesa Ruske Federacije, stalnog člana Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija sa posebnom odgovornošću za održavanje međunarodnog mira i bezbednosti i glavnog aktera i korisnika sadašnjeg sistema međunarodne bezbednosti.

Saosećamo sa upućenim pozivima naših prijatelja i partnera u Ukrajini za međunarodnu pomoć, koordinisanu akciju za okončanje nasilja i pomoć narodu Ukrajine i pozivamo međunarodne prijatelje i saveznike da pruže svu diplomatsku i humanitarnu pomoć.

Novo istraživanje o građanskom društvu u Srbiji i na Kosovu

Inicijativa za mirne promene (Peaceful Change initiative – PCi) sa zadovoljstvom predstavlja novo istraživanje, koje su zajednički sproveli Univerziteti u Beogradu i Prištini, koje istražuje trenutni pejzaž inicijativa među zajednicama u Srbiji i na Kosovu.

Istraživanje – koje je sprovedeno u okviru projekta koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, „Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ – nastojalo je da istraži dve ključne dimenzije. Prvo, položaj organizacija građanskog društva (OGD) među samim građanima i zajednicama koje tvrde da predstavljaju. Drugo, nova pitanja koja su animirala građane koji ranije nisu bili građanski angažovani i razlozi zašto je takvo animiranje bilo uspešno.

Jedna od ključnih preporuka koja proizilazi iz istraživanja je da građansko društvo treba da nastavi da promoviše jednakost, solidarnost i reciprocitet, kao i da se suprotstavlja narativima o identitetu i suočavanju sa prošlošću koji izazivaju razdor i etnizaciju. Kao takve, organizacije građanskog društva trebalo bi da se podstiču da se bave teškim temama i pitanjima koja se tiču zajednica, a ne samo da hvataju u koštac sa pitanjima koja se smatraju manje političkim, u njihovim inicijativama preduzetim između zajednica.

Kako je zaključila dr Jelena Lončar, docentkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i jedan od rukovodilaca istraživanja, „na Kosovu je građansko društvo više okrenuto budućnosti, optimističnije je nego u Srbiji, sa razvijenijom saradnjom unutar i  između zajednica na lokalnom nivou. S druge strane, u Srbiji je glavni utisak da nedostaje nada i motivacija za aktivizmom, pri čemu učesnici insistiraju na nedostatku stručnosti, resursa i vizije budućnosti. U isto vreme primetili smo da postoje nove omladinske organizacije koje ulivaju nadu da je građanski aktivizam ipak moguć.“

Dr Vjolca Krasnići, profesorka sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini, koja je takođe predvodila istraživanje, naglasila je da je „istorija sukoba ostavila teško nasleđe, kako na Kosovu, tako i u Srbiji, ali i organizacijama građanskog društva. One moraju da povrate poverenje – promovišu toleranciju i saradnju – između zajednica. Jedan važan zaključak je da organizacije građanskog društva veruju da su inicijative između zajednica važne i relevantne za negovanje međuetničkih odnosa, čak i uprkos činjenici da su glavni narativi i dalje podeljeni“.

Dr Orli Fridman, šef Centra za komparativne studije konflikta na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK), Univerziteta Singidunum, i savetnica na istraživanju, dodala je da je „snaga – čak i lepota – istraživanja u njegovom bogatstvu empirijskih podataka. Odlični citati učesnika ukazuju na prisustvo samog rada na terenu. Posledično, izveštaj oslikava složenu i iznijansiranu stvarnost na terenu, koja sama po sebi pobija preovlađujući dnevni diskurs“.

Istraživanje je dostupno za preuzimanje na internet stranici PCi na:

Za dodatne informacije o istraživanju, kontaktirajte Iana Bankrofta

(ian.bancroft@peacefulchange.org).

Civilno društvo na Kosovu i Srbiji zauzima stav protiv podela

PCi u celosti prenosi zajedničku izjavu organizacija civilnog društva i aktivista u kojoj se izlaže niz poziva i obaveza kao odgovor sadašnjem kontekstu odnosa u regionu.

Zajednička izjava predstavnika civilnog društva Kosova i Srbije

Svedočeći da se odnosi Kosova i Srbije ne unapređuju uprkos procesu dijaloga koji je u toku, izražavamo duboku zabrinutost zbog pogoršanja situacije na terenu kao i u svakodnevnom životu građana. Postoji potreba da se zaštite ljudska prava manjinskih grupa i u Srbiji i na Kosovu.

Zabrinuti smo zbog činjenice da se dijalog koristi za odvraćanje pažnje sa važnih pitanja poput narušavanja vladavine prava, korupcije kao i izazova u oblasti ljudskih prava.

Prepoznajući kontekstualne razlike u pogledu nivoa demokratije, vladavine prava i podele vlasti, koje utiču na proces normalizacije odnosa između Srbije i Kosova:

Pozivamo Vlade Srbije i Kosova da:

  • nastave dijalog na sadržajan i održiv način;
  • što pre sprovedu već postignute sporazume;
  • se suzdrže od zapaljive retorike protiv manjinskih zajednica i populističkih narativa o međusobnim odnosima i istoriji;
  • se posvete transparentnosti i omoguće učešće građana;  
  • preduzmu blagovremene mere kako bi razvili unutrašnji proces integracije;
  • poštuju prava manjina;
  • u cilju približavanja zajednica, rade na merama za izgradnju međusobnog poverenja. 

Pozivamo međunarodnu zajednicu da:

  • podrži dijalog i sporazume o normalizaciji tako da ne idu na uštrb demokratiji na Kosovu i u Srbiji;
  • se fokusira na suštinska pitanja umesto na rešavanje svakodnevnih sporova među stranama u dijalogu;
  • podrži civilno društvo u širem smislu (organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu, kulturne ustanove, medije, sindikate itd.);
  • radi na normalizaciji i uspostavljanju održivih odnosa između dve strane;
  • podstakne širu unutardruštvenu i međudruštvenu debatu o prioritetima i mogućim rešenjima dijaloga. 

Obavezujemo se da ćemo:

  • i dalje podsticati suštinsku i kontinuiranu debatu između civilnog društva na Kosovu i u Srbiji;
  • blagovremeno razmenjivati informacije o problemima, okolnostima i stanju oba društva;
  • zajednički reagovati na goruće probleme koji utiču na pogoršanje situacije na terenu i loše utiču na odnose između zajednica;
  • zadržati u fokusu nerešena pitanja koja su usled trenutnih problema i incidenata marginalizovana;
  • stvarati prostor za proaktivno liderstvo za izgradnju boljih odnosa i poboljšanja ljudskih prava  kao i svakodnevnog života građana;
  • prepoznati razlike između procesa u Srbiji i na Kosovu i reagovati u skladu sa tim, tražeći da se preduzimaju koraci u pravom smeru;
  • uključivati i druge aktere za nastavak dijaloga između predstavnika civilnog društva i omogućiti suštinsko učešće svih u ovom procesu.   

Potpisnici:

  1. Assist Kosovo Center – ASSIST, Pristina
  2. Beogradski centar za bezbednosnu politiku
  3. Fondacija BFPE za odgovorno društvo
  4. Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC), Mitrovica
  5. Centar za obuku iz zastupanja i resurse, Pristina (ATRC)
  6. Crno-beli svet, Mitrovica
  7. Centar za mir i toleranciju (CPT)
  8. Centar za zastupaje i demokratski razvoj (CADD)
  9. Centar za regionalizam Novi Sad
  10. Demokratija Plus (D+)
  11. Drita Dibrani, Aktivista civilnog društva
  12. Evropski fond za Balkan
  13. Fondacija za otvoreno društvo, Novi Sad-Beograd
  14. Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC)
  15. Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE)
  16. Gradjanske Inicijative
  17. Grupa za istraživanje balkanske politike
  18. HANDIKOS, Kosovo
  19. Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Beograd
  20. Incijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Kosovo
  21. Institut za razvoj i integracije (IZHI)
  22. Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)
  23. Jelena Loncar, Docentkinja Univerziteta Beograd 
  24. Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
  25. Kosovski demokratski institut (KDI)
  26. Kosovski pravni institut (KLI)
  27. Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
  28. Liderstvo i razvoj (LAD)
  29. Nezavisna inicijativa za slepe, Kosovo
  30. Nova društvena inicijativa (NSI), Mitrovica
  31. NVO Aktiv
  32. NVO Zagovaranje za razvoj društva (AFSD)
  33. NVO Komunikacija za razvoj društva (CSD), Gračanica
  34. NVO ‘PLEJADA’, Prizren
  35. NVO ‘Drugeza’
  36. NVO ‘VIZIJA 02′, Istok
  37. NVO Aureola
  38. NVO Ženski centar ‘ATO’, Vucitrn
  39. NVO Romi u akciji, Djakovica
  40. Rahim Salihi, Aktivista civilnog društva, Bujanovac
  41. Savet za ljudska prava – Bujanovac
  42. Sindikat socijalnih radnika Kosova
  43. The Balkan Forum
  44. Udruženje žena Mitrovice za ljudska prava (MWAHR)
  45. Valon Arifi, Aktivista civilnog društva
  46. Vjollca Krasniqi, Akademik Univerziteta Pristina
  47. Xhejrane Lokaj, Aktivista civilnog društva

NOVA MEDIJSKA NAGRADA NA KOSOVU I U SRBIJI//OBJAVLJEN POZIV ZA PRIJAVLJIVANJE

PCi poziva sve novinare/ke, urednike/ce, predstavnike/ce medija i druge da podele sa name svoje članke, reportaže, price koje govore o multietničkoj koegzistenciji na Kosovu i u Srbiji. Ideja je potekla od Konsultativnog medijskog dijaloga koji je intergralni deo PCi programa na Balkanu.

Konkurs za medijske nagrade će biti otvoren do sredine avgusta a profesionalni žiri će izabrati pojedinačne pobednike/ce kao i nagrađeni medij.

Za detaljne informacije o konkursu i kako da se prijavite, pogledajte uslove koje možete naći na engleskom, albanskom i srpskom jeziku preko sledećih linkova:

Na konkurs mogu biti prijavljeni medijski sadržaji objavljeni između 15. avgusta 2020. i 15. avgusta 2021. Poslednji dan za prijavljivanje je 16. avgust 2021 preko ovog linka: https://forms.gle/3XWBbGFMMJqBtiw47.

PCi ova partnerska organizacija, “People in Need” (PIN), počinje sa davanjem malih grantova kako bi poduprli lokalne inicijative

PCi ova partnerska organizacija na našem projektu za Kosovo i Srbiju, “People in Need” (PIN), počinje sa davanjem malih grantova kako bi poduprli  lokalne inicijative koje mogu da pomognu u borbi sa posledicama pandemije Covid-19 a istovremeno i da prevaziđu etničke barijere.

Na konkurs je pristiglo preko 100 prijava, od kojih je 12 izabrano za finansijsku podrsku. To su:

  1. Centar za aktivizam Vranje //Vranje & Bujanovac
  2. Centar za ravnomerni regionalni razvoj – CenTriR & Ruža Lebane //Lebane
  3. Education Code & Ana Morava //Gjilan/Gnjilane & Lipjan/Lipljan
  4. Primo la toleranza //Štrpce/Shtërpcë
  5. Qendra e Kujdesit Ditor „PEMA“ //Gjilan/Gnjilane
  6. Qendra për jetë të pavarur //Peja/Peć
  7. Shoqata Beyond //Bujanovac
  8. Udruženje građanja Odbor za ljudska prava Vranje //Vranje & Bujanovac
  9. Udruženje Roditelja „Podrži me“, Sever //Leposavić/Leposaviq
  10. Udruženje Romkinja Bujanovac //Bujanovac
  11. YMCA Movement – Peja branch //Peja/Peć
  12. Youth Association for Human Rights //Lipjan/Lipljan

Naš partner, PIN, pokrenuće još sličnih poziva za grantove koji mogu da pomognu, posebno onima koji spadaju u osetljive ili rizične grupe.