Posted on 1 јула, 2020 by Alex Williams - Некатегоризовано
PCi radi na jačanju lokalnih glasova naročito onih koji dolaze iz marginalitovanih grupa uz pomoć održivog razvoja. Radimo sa našim Aktiv, Građanske inicijative and Peer Educators Network na tome da pripadnici nevećinskih zajednica u Srbiji I na Kosovu budu svesniji I u stanju da zagovaraju javne usluge na koje imaju pravu u svojim opštinama.
U odgovoru na situaciju nastalu pandemijom kovida-19, PCi je radila na kreiranju Građanske grupe za brzo delovanje (Rapid Response Crisis Group, RRCG) kako bismo osgurali da nevećinske zajednice na Kosovu dobiju jednaki pristup informacijama u službi prevencije I širenja kovida-19.
Posted on 19 августа, 2020 by Alex Williams - Некатегоризовано
PCi, između ostalog, radi sa partnerima kako bi osigurala da nevećinske zajednice u Srbiji i na Kosovu imaju bolji pristup informacijama koje se tiču kovida-19. Cilj projekta Jačanje lokalnih glasova za održivi razvoj – ALVED (Amplifying Local Voices for Equitable Development – ALVED) je da ojača kapacitet građana na Kosovu i u Srbiji u zagovaranju efikasne i ravnomerne distribucije javnih usluga kao i veće učešće nevećinskih zajednica u donošenje odluka na lokalnom nivou.
Projekat je finansiran od strane Fonda za konflikte, stabilnost i bezbednost Vlade Velike Britanije (Conflict, Stability and Security Fund of the United Kingdom, CSSF) i implementiran od strane mreže pet organizacija, uključujući partnersku organizaciju Peer Educators Network (PEN) sa Kosova koja aktivno radi na sprovođenju društvenih promena kroz zajednički rad mladih ljudi. U prvom videu koji je objavljen kao deo projekta ALVED, PEN je dao informacije u vezi sa efektima pandemije na mentalno zdravlje kao i neke savete o tome kako se bolje nositi sa takvom situacijom. Video je dostupan na engleskom, albanskom i srpskom jeziku a na društvenim mrežama su ga promovisale ostale organizacije koje čine mrežu na ovom projektu a koje rade sa različitim grupama na Kosovu uključujući i nevećinske zajednice.
Na Međunarodni dan žena, civilno društvo sa Kosova i iz Srbije ujedinjeno je u pozivima za veće učešće žena u procesu normalizacije. Potpisnici su takođe izrazili zabrinutost zbog neuspeha da se rodno-specifična razmatranja uključe u različite sporazume o dijalogu, a posebno u Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije.
Povodom obeležavanja Međunarodnog dana žena, 8. marta, mi dole potpisani pozivamo da se više ženskih glasova uključi u proces normalizacije odnosa između Kosova i Srbije.
Rezolucija 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) posebno prepoznaje važnu ulogu koju žene imaju u promovisanju mira. Štaviše, Rezolucija 1325 takođe poziva na ravnopravno učešće žena u procesima izgradnje mira.
Globalna studija o Rezoluciji 1325 Saveta bezbednosti UN utvrdila je da je učešće žena dovelo do 20% veće mogućnosti da mirovni sporazum traje dve godine, i 35% veće mogućnosti da on traje petnaest godina.
Stoga, pozivamo na sadržajnije učešće žena u pregovorima koji se tiču odnosa između Beograda i Prištine. U više od jedne decenije razgovora u sklopu Dijaloga, vrlo malo žena je dobilo priliku da se uključi u proces.
Takođe smo zabrinuti zbog neuspeha da se rodno-specifična razmatranja uključe u različite sporazume o dijalogu i, posebno, u Sporazum o putu normalizacije između Kosova i Srbije. Postoji potreba za boljim uključivanjem rodne perspektive, kako bi se osiguralo da svaka odluka doneta u okviru procesa dijaloga, uzima u obzir specifične potrebe i zabrinutosti žena.
Žene i ženske grupe – bilo iz građanskog društva, poslovne zajednice, politike, akademske zajednice ili bilo koje druge sfere – donose posebne veštine i uvide, od koristi celokupnom procesu izgradnje mira. Takvi glasovi su takođe od vitalnog značaja za dugoročnu održivost svakog sporazuma postignutog između Srbije i Kosova.
Ako žene nastave da budu isključene iz procesa normalizacije, onda će to ići na štetu kako Srbije tako i Kosova, i samim tim na štetu izraženih ciljeva Evropske unije i njenih država članica.
Potpisnici
AKTIV
Belgrade Centre for Security Policy (BCSP)
Center for Peace and Tolerance (CPT)
Community Building Mitrovica (CBM)
Centar for Democracy and Education – Valley
European Fund for the Balkans
European Movement in Serbia
Human Rights Council – Bujanovac
Dr. Jelena Lončar, Academic
Lawyers’ Committee for Human Rights (YUCOM)
Livrit Presevo
Media Center Caglavica
New Social initiative, Mitrovica (NSI)
New Perspektiva
NGO Be active 16
Peer Educators Network (PEN)
Qendra Kosovare për Studime të Sigurisë
Radio Gorazdevac
Radio Astra
Radio Peja
Rahim Salihi, Civil Society Activist, Bujanovac
TV Prizreni
Valon Arifi, Civil Society Activist
Violeta Haxholli, Kosova Democratic Institute
Voice of Roma, Ashkali and Egyptians
Professor Vjollca Krasniqi, University of Prishtina
Youth Initiative for Human Rights – Kosovo (YIHR KS)
Youth Initiative for Human Rights – Serbia (YIHR Serbia)
Najnoviji izveštaj Inicijative za mirne promene (PCi) pod nazivom Žene u medijima, ispituje položaj žena u medijima i rodnu neravnopravnost u redakcijama u Srbiji i na Kosovu. Istraživanje predstavlja rezultate konsultacija sa blizu hiljadu medijskih profesionalaca na Kosovu i u Srbiji u okviru projekta koji Inicijativa za mirne promene (PCi) realizuje na zapadnom Balkanu pod nazivom „Jačanje lokalnih glasova za pravičan razvoj“ (ALVED). Izveštaj takođe daje preporuke o tome kako odgovoriti na nalaze do kojih je ovo istraživanje došlo.
Svečanom objavljivanju izveštaja koje je održano 2. marta istovremeno u Prištini i Beogradu, prisustvovali su brojni lokalni mediji i organizacije građanskog društva, kao i predstavnici srpske kancelarije „Poverenice za zaštitu ravnopravnosti“ i britanske ambasade. Vodeće istraživačice na ovom istraživanju, Dafina Haljilji (Kosovo) i Tamara Skroza (Srbija), predstavile su glavne nalaze istraživanja. Takođe smo imali zadovoljstvo da poželimo dobrodošlicu aktivistkinji, Valjmiri Rašiti (Mreža žena Kosova), Zorani Antonijević (stručnjakinji i aktivistkinji za rodna pitanja) i gđi Majljinde Sinani Ljuljaj (zamenici ombudsmana) koje su u sklopu događaja učestvovale u panelu.
U ovom istraživanju su istaknute alarmantne brojke o položaju žena u medijima na Kosovu i u Srbiji. Naime, jedna od tri žene koje rade u srpskim medijima i jedna od četiri u kosovskim medijima bile su žrtve seksualnog uznemiravanja. Još jedna upečatljiva brojka ukazuje da je blizu 30 odsto žena koje rade u kosovskim i srpskim medijima izloženo diskriminaciji zbog svoje starosne dobi ili izgleda. Pored toga, sedam od deset žena razmišlja o promeni posla zbog nejednakosti koju trpe u medijskoj profesiji.
Vilijam Hopkinson, prvi politički sekretar u Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu je prokomentarisao: „Kao što je naglašeno tokom diskusije, izveštaj nije prijatan za čitanje“. Napomenuo je: „Ako mediji ne mogu da se pozabave rešavanjem pitanja nejednakosti, društvo ne može da napreduje“. Nesumnjivo, rodna neravnopravnost u redakciji i nedostatak ženskog liderstva u medijima jačaju i održavaju štetne rodne percepcije i stereotipe.
Ambasador njegovog visočanstva, Nikolas Abot, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu rekao je: „Veoma sam impresioniran istraživanjem koje, na jednom mestu, ukazuje na niz ozbiljnih pitanja koja zahtevaju ozbiljnu diskusiju. Nadam se da su izveštaj i današnji događaj samo početak budućeg delovanja“. Abot je dodao: „Preporuke u izveštaju su veoma jasne i ostvarive. Podstičem vas da u nastavku sprovedete prateće aktivnosti, kako biste osigurali da ove preporuke budu sprovedene na delu“.
Ova istraživanja će potpomoći aktuelni rad Inicijative za mirne promene (PCi) sa medijima na Kosovu i u Srbiji i omogućiti da se preduzmu strateške aktivnosti, koje će prošiti prostor za narative koji doprinose jačanju međusobnih odnosa i promovisanju demokratije i ljudskih prava. Izveštaje sa preporukama možete detaljnije pogledati i preuzeti ovde.
Nakon sastanka u Gračanici, grupa organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije usvojila je sledeću zajedničku izjavu pozivajući na nove konstruktivne glasove – glasove koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasove koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da ih definišu; glasove koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.
Stalni ciklus eskalacije i deeskalacije u odnosima između Kosova i Srbije odraz je neuspeha političke mašte.
Energija uložena u suočavanje sa najnovijom krizom odvlači pažnju od hrpe gorućih pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život građana kako u Srbiji, tako i na Kosovu.
Već postoji trend da ljudi napuštaju Srbiju i Kosovo i ostale delove Zapadnog Balkana, posebno mladi. Kako se podižu nove barikade, tako se pakuju nove torbe. Vrlo malo njih će se verovatno vratiti. Budućnost naših zemalja će se živeti negde drugde.
Mnoge grupe koje se smatraju izvan spektra dijaloga Beograda i Prištine su fundamentalno ignorisane. Romska zajednica, na primer, je marginalizovana i u Srbiji i na Kosovu.
Sa izgledima da će nasilje biti izraženije nego što je to bio slučaj u celoj deceniji, vreme je da se čuju novi konstruktivni glasovi – glasovi koji gledaju u budućnost, istovremeno prepoznajući prošlost; glasovi koji odlučno tragaju za partnerstvima i koalicijama mimo crvenih linija koje bi trebalo da nas definišu; glasovi koji javno ustaju protiv ponižavajuće retorike i retorike koja izaziva podele.
Mi, dole potpisani, nastojimo da održimo kanale komunikacije koji smanjuju mogućnost nesporazuma i dezinformacija. Prečesto smo razgovarali a da nismo razumevali jedni druge, insistirajući na važnosti jednog mišljenja, istovremeno potcenjujući ili potpuno ignorišući postojanje drugog.
Mislimo da razumemo detalje problema, ali ne uspevamo da razmotrimo kako ga razumeju ili vide druge zajednice. Svi treba da budemo posvećeni tome da slušamo otvorenih ušiju i otvorenog uma.
Samo kada počnemo da delimo perspektive i percepcije naših zajednica možemo zakoračati ka zajedničkom putu ka budućnosti. Mnogi problemi sa kojima se suočavaju naše zajednice su skoro identični, ali mi retko prepoznajemo ovu činjenicu.
Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.
Ako je ikada bilo vreme za solidarnost u poslednjoj deceniji, onda je to upravo sada. Rat u Ukrajini je bolan podsetnik na mračnu realnost rata, iako nasleđe našeg ostaje i dalje nadohvat ruke.
Budućnost Kosova i Srbije neizbežno su isprepletane, a sporazum o normalizaciji odnosa predstavlja presudan prvi korak u izgradnji boljeg sutra. Međutim, on je samo prvi korak.
Potpisnici
Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)
Aktiv
Balkan Forum
Beogradski Centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
Centar za demokratiju i edukaciju – Preševska dolina
Centar za interdisciplinarne studije Balkana
Centar za mir i toleranciju (CPT)
Community building Mitrovica (CBM)
Građanske inicijative
Evropski fond za Balkan (European Fund for the Balkans)
Fondacija BFPE za odgovorno društvo (BFPE)
Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC)
Goraždevac Medijska grupa
Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTer)
Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
Poštovani novinari i novinarke, urednici i urednice, studenti i studentkinje novinarstva i poklonici pisane reči,
Obaveštavamo vas da je rok za podnošenje vaših tekstova za Medijsku nagradu 2 produžen do 1. februara 2023. godine.
Pozivamo vas da napišete svoju priču o delu života koji oslikava realnost, bilo da je ona pozitivna ili izazovna, kroz prizmu multietničnosti na Kosovu i u Srbiji.
Inicijativa za mirne promene (PCi) je za ovu godinu udvostručila iznos prve nagrade u obe kategorije (audio-vizuelni i pisani format) na 2.000 evra i radujemo se vašim prijavama.
Ako imate priču koja je napisana i objavljena ranije, bilo kada u periodu od 1. januara 2022. (do 31. januara 2023), ispunjavate uslove da se prijavite za Medijsku nagradu 2.
Jedan od glavnih kriterijuma za uspešno prijavljivanje je da ove priče budu napisane na albanskom ili srpskom jeziku i da su objavljene zaključno sa 31. januarom 2023. godine (najraniji datum objavljivanja mora da bude 1. januar 2022. godine).
Za više informacija o kriterijumima za Medijsku nagradu pogledajte dokumenta u nastavku. Poziv za prijavljivanje je dostupan na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.
Četrdeset organizacija civilnog društva, aktivista i medija sa Kosova i iz Srbije izražava svoju duboku zabrinutost zbog uticaja koji nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine ima na lokalne zajednice.
Imajući u vidu nedavne izveštaje EU i razvoj događaja na terenu, mi dole potpisani smo zabrinuti zbog uticaja nedostatka napretka u dijalogu Beograda i Prištine na lokalne zajednice u Srbiji i na Kosovu. Građani na terenu najviše pate od prisustva tenzija i nepoverenja. Sve strane stoga moraju odustati od zapaljive retorike koja preti i šteti odnosima unutar i između zajednica. Nejasnoće se moraju smanjiti kroz transparentnost i odgovornost. Svim građanima mora biti jasno šta je dogovoreno, a sam proces dijaloga mora se približiti samim građanima koji su njime pogođeni.
Scene dočeka patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija na ulicama Prizrena šalju pozitivnu poruku međusobnog poštovanja i mirnog suživota; slike i osećanja koja ulivaju nadu u budućnost odnosa unutar i između Srbije i Kosova. Pohvaljujemo sve strane za njihov konstruktivan pristup – posebno predsednika opštine Peć, Gazmenda Muhadžerija, koji je prisustvovao ustoličenju – i nadamo se da se na ovim temeljima mogu graditi dalji odnosi.
Međutim, takođe pozivamo na opipljiv napredak u mnogim drugim područjima. Na Kosovu postoji suštinski nedostatak dijaloga i saradnje kroz izabrane institucije. Poslanici Srpske liste ne uspevaju da predstavljaju potrebe zajednice kosovskih Srba. Kontinuirano odsustvo njihovih poslanika iz Skupštine Kosova znači da njihovi birači i svakodnevni problemi sa kojima se suočavaju nisu efikasno predočeni. Pozivamo na hitan povratak Srpske liste i aktivno učešće.
Mnogi sporazumi se danas jedva pominju. Glavni most u Mitrovici i dalje je zatvoren za saobraćaj, uprkos velikim investicijama EU. Obe strane treba da se angažuju na rešavanju demarkacije Severne Mitrovice koja je omela proces ponovnog otvaranja. Moraju se preduzeti dodatni koraci kako bi se osiguralo da most služi kao inkluzivan i zajednički prostor koji povezuje ljude sa obe strane reke Ibar.
Što se tiče pitanja registarskih tablica, sve strane treba da rade konstruktivno na pronalaženju rešenja koje neće štetiti građanima na terenu. Prethodno dogovoreni novi prelazi treba da budu otvoreni odmah kako bi se građanima olakšalo putovanje bez nepotrebne udaljenosti i odlaganja. Slobodan protok ljudi treba da bude osnovni deo normalizacije odnosa.
Uzajamno priznavanje diploma je stalo, što je dovelo do manjka vitalnog osoblja u ključnim javnim institucijama na jugu Srbije i na Kosovu, na primer, uključujući one koje se odnose na zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i šire, pristup uslugama. Ovo je najbolji primer posledica nesprovođenje onoga što je dogovoreno, i treba se rešiti bez daljeg odlaganja.
Na jugu Srbije postoji osećaj da je integracija albanske zajednice narušena napetim odnosima Beograda i Prištine. Plan integracije u sedam tačaka trebalo bi da bude prioritet za novu vladu Srbije, uključujući uključivanje albanskih predstavnika u njeno Koordinaciono telo za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa. Zabrinutost u vezi sa sprovođenjem popisa u Medveđi treba odmah da se reši i da se izvrši detaljna revizija procesa pasivizacije.
Mi, dole potpisani, u potpunosti podržavamo svaki proces koji može doneti novi zamajac i pozitivnu energiju i koji može koristiti građanima iz svih sfera života. Izgradnja poverenja je od suštinskog značaja za buduće odnose unutar i između zajednica.
Potpisnici:
AKTIV
Asocijacija žena Mitrovice za ljudska prava (MWAHR)
Balkan Forum
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP)
Budi Aktivan 16 Preševo
Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC)
Centar za mir i toleranciju (CPT)
Centar za demokratiju i edukaciju – Preševska dolina
Community building Mitrovica (CBM)
Evropski centar za pitanje manjina Kosovo (ECMI)
Evropski pokret Srbija (EMinS)
Evropski fond za Balkan (European Fund for the Balkans)
Fondacija BFPE za odgovorno društvo
Građanske inicijative
Glas Roma, Aškalija i Egipćana (VoRAE)
Humani Center Mitrovica
Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija
Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo
Jelena Lončar, Docentkinja, Univerzitet u Beogradu
Junior Chamber International Prizren (JCI – Prizren)
Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS)
Kosovski Centar za Rodne Studije (The Kosovar Gender Studies Center)
Kosova Info
Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
Medija centar Čaglavica
NVO Integra
Peer Educators Network (PEN)
Pozitiv 365 Preševo
Portal “Ministria e Lajmeve” Preševo
Rahim Salihi, aktivista civilnog društva, Bujanovac
Radio Goraždevac
Radio Astra Prizren
Radio Peć
Sbunker
TV Prizreni
The Future Bujanovac
Udruženje za nasleđe i kulturno stvaralaštvo – Preševo
Vjollca Krasnići, Profesor, Univerzitet u Prištini
Pozivamo vas da napišete svoju priču o delu života koji oslikava stvarnost, bilo da je ona pozitivna ili izazovna, kroz prizmu multietničnosti na Kosovu i u Srbiji. Konkurs za medijsku nagradu traje do 31. decembra 2022, što znači da je na raspolaganju još tri meseca da se istraži i napiše priča o suživotu ljudi različitih nacionalnosti u Srbiji ili na Kosovu.
Inicijativa za mirne promene (PCi) je za 2022. godinu udvostručila iznos prve nagrade u obe kategorije (audio-vizuelni i pisani format) na 2.000 evra i radujemo se vašim prijavama.
Ako imate priču koja je napisana ranije, bilo kada u periodu od 1. januara 2022. do 31. decembra 2022, ispunjavate uslove da se prijavite za Medijsku nagradu 2.
Jedan od glavnih kriterijuma za uspešno prijavljivanje je da ove priče budu napisane na albanskom ili srpskom jeziku i da su objavljene zaključno sa 31. decembrom 2022. godine (najraniji datum objavljivanja mora da bude 1. januar 2022. godine). Za više informacija o kriterijumima za Medijsku nagradu pogledajte dokumenta u nastavku. Poziv za prijavljivanje je dostupan na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.
Inicijativa za mirne promene (PCi), već drugu godinu zaredom, sa zadovoljstvom poziva novinare, urednike, predstavnike medija i druge da podele sa nama svoje priče o multietničkom suživotu na Kosovu i u Srbiji. Prvobitna ideja za dodelu ove nagrade proizašla je iz niza Konsultativnih medijskih dijaloga, koji su okupili na jednom mestu više od stotinu najrelevantnijih novinara, urednika i medijskih stručnjaka sa Kosova i iz Srbije, kako bi porazgovarali o tome kako poboljšati medijsku scenu, posebno kada se izveštava o zajednicama jedni drugih.
Za 2022. godinu, Inicijativa za mirne promene je udvostručila prvu nagradu u obe kategorije (audio/vizuelni i pisani format) na 2,000 evra i željno iščekuje još više konkursnih prijava. Sve govori u prilog tome da će ovo postati tradicionalna godišnja nagrada.
Konkurs je otvoren do 31. decembra 2022. godine, a priče će ocenjivati stručni žiri koji će odabrati pobedničke priče i medijske kuće, pošto pobednici u obe kategorije osvajaju i nagradu za medijsku kuću u kojoj su priče prvobitno objavljene.
Za detaljne informacije o tome kako da se prijavite, kliknite na Uslove konkursa u nastavku, koji su dostupni na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.
Samo priče objavljene od 1. januara 2022. do 31. decembra 2022. mogu ući u konkurenciju za medijsku nagradu. Da biste se prijavili na konkurs, kliknite na sledeći link: https://forms.gle/3XWBbGFMMJqBtiw47. Rok za prijavljivanje je 31. decembar 2022. godine.
Inicijativa za mirne promene (PCi) je na po prvi put održanom hibridnom događaju javno objavila konkurs za drugu godišnju Medijsku nagradu za multietnički suživot na Kosovu i u Srbiji na konferenciji za novinare, koja je istovremeno održana u Beogradu i u Prištini. Članovi dva žirija (nagrada se dodeljuje za medijski sadržaj i na albanskom i na srpskom jeziku) i neki od prošlogodišnjih dobitnika nagrade govorili su o značaju nagrade.
Članica žirija za srpski jezik, Jelena Obućina, rekla je da je nagrada odličan podsticaj kako za novinare tako i za medije da poklone više pažnje pričama o običnom životu i mirnom suživotu. Njena albanska koleginica iz Prištine, Violeta Oroši, složila se s tim uputivši poziv novinarima da ispričaju pozitivne priče koje postoje, ali koje retko pronalaze svoj put u medijskom prostoru.
Filip Švarm, urednik beogradskog nedeljnika Vreme, medijske kuće koja je prošle godine osvojila prvu nagradu, rekao je da je „u vreme opterećeno mračnim vestima, veoma važno pokazati život i saradnju između naroda“.
Ardiana Tači, dobitnica 1. nagrade za audiovizuelni format na albanskom jeziku, rekla je da je „dužnost medija na većinskom jeziku da izveštava o životu manjina”, kao što je ona učinila u svom nagrađenom radu.
Inicijativa za mirne promene (PCi) ovom Medijskom nagradom ima za cilj da promoviše i nagradi medijski sadržaj sa Kosova i iz Srbije koji istražuje teme koje se odnose na suživot zajednica sa krajnjim ciljem da doprinese sužavanju sadašnjih narativa koji stvaraju podele. Poziv za prijavljivanje je otvoren za priče objavljene u periodu između 1. januara i 31. decembra 2022. godine, a prva nagrada u obe kategorije (audio/vizuelni i pisani format) iznosi 2.000 evra. Za detaljnije informacije o tome kako da se prijavite, kliknite na link u nastavku o uslovima prijavljivanja na engleskom, srpskom i albanskom jeziku.